Etnografski muzej Istre

Novosti

Re-Ordering Social Reality. Cultural Hybridity in Istria from the late 19th into the 20th Century

1. Travanj 2019.

Od 10.-14.04.2019. u Pazinu se održava radionica
Re-Ordering Social Reality. Cultural Hybridity in Istria from the late 19th into the 20th Century

Program
Wednesday 10th April
Venue: Ethnographic Museum of Istria
18.00-19.00 Reinhard Johler
Official Welcome and Introduction
20.00 Dinner

Thursday 11th April
Venue: Spomen dom Pazin, Sala za sastanke
09.00-10.45 Lidija Nikočević
“Reflecting Istrian Diversity in Material Culture: Projects and Collections of Austrian Ethnographers”

Wolfgang Göderle
“Czoernig’s Ethnography of the Austrian Monarchy. Diversity and Hybridity as Fundaments of Modern State-Making“

Comment: Ulf Brunnbauer
Discussion

11.00-13.30 Guided tour through the Ethnographic Museum of Istria

13.30-15.00 Lunch

15.00-17.30 Francesco Toncich
“The Science of the (B)Order: The Creation of Istria as Regional Order Between Purity and Hybridity“

Bojan Baskar
“The Place of Istria in Charles Yriarte’s Circum-Adriatic Travel Writing”

Ivana Paula Gortan-Carlin
“Two Sides of Istrian Music at the Turn of the 20th Century“

Comment: Ulf Brunnbauer
Discussion
18.00 Dinner

Friday 12th April
Venue: Spomen dom, Sala za sastanke

9.00-11.00 Sandi Blagonić
“At the Transition of Identity Epochs: Collective Affiliations in Istria during the Second Half of the 19th and First Decades of the 20th Century”

Daniela Simon
“The ,Hybrids’ and the Re- Ordering of Istria, 1870–1914”

Comment: Ulf Brunnbauer
Final Discussion

11.00-18.00 Field Trip to the „Ćićarija“
Visiting „Istrian Centre for Intangible Culture“ in Pićan
Lunch in Jelovice

Poziv na konferenciju: Izazovi ispijanja kulture u Istri, Pazin, 25.-28. rujna 2019. godine

19. Oujak 2019.

Etnografski muzej Istre/Museo Etnografico dell’ Istria poziva Vas na konferenciju Izazovi ispijanja kulture u Istri koja će se održati u središtu Istre, u Pazinu. Od 25. do 28. rujna 2019. godine, a bavit ćemo se Istrom i kulturom pijenja u najširem smislu.
Konferencija je interdisciplinarna, pozivamo istraživače, muzealce, teoretičare, umjetnike različitih disciplina, odnosno etnologe/inje i kulturne antropologe/inje ali i povjesničare/ke, ekonomiste/ice, poljoprivrednike, psihologe/inje, pedagoge/inje, enologe/inje, arhiviste/ice, dizajnere/ice… da nam se priključe u promišljanju ove teme.

Teme
Tema konferencije odnosi se prvenstveno na suvremenu kontekstualizaciju proizvodnje i konzumacije pića u Istri, odnosno u najširem smislu kulturom pijenja. Javlja se kao odgovor na prvenstveno hedonistički, ekološki, turistički, ali i identitetski koncept ponude i prezentacije Istre.
Pozivamo izlagače/ice da se priključe raspravi o sljedećim podtemama:
• tvornice pića u Istri (nekad i danas)
• vinske fešte i sajmovi u Istri
• žene u vinogradu, podrumu i/ ili oštariji
• vino i rakije kao dio istarskog identiteta
• bezalkoholno piće u Istri
• pivo i mali proizvođači
• alkoholizam
• alkohol i kućna radinost
• voda – jučer, danas, sutra
• dizajniranje i oprema ambalaže
• komparativni prikaz pojedinog fenomena iz kulture pijenja Istre i ostalih regija
• i ostale teme o kulturi pijenja su dobro došle

Uvodna predavanja
U ovu temu uvest će nas dr.sc. Melanija Belaj s Instituta za etnologiju i folkloristiku i Nevena Milanović koje će održati Uvodno predavanje na temu kulture pijenja.

Jezici konferencije
Službeni jezici konferencije su hrvatski (i srodni) jezici te talijanski/engleski.

Sažetak izlaganja
Molimo Vas da sažetak izlaganja pošaljete najkasnije do 1. lipnja 2019. g. na adrese: [email protected] i [email protected]
Sažetak mora uključivati:
• Ime i prezime izlagača/ice
• Ime institucije
• Internetska stranica (osobna ili institucije)
• Broj telefona/mobitela
• E-pošta
• Naslov
• Jezik izlaganja
• Sažetak izlaganja na hrvatskom (ili talijanskom) i engleskom jeziku (do 300 riječi s razmacima)
• Kratka biografija na hrvatskom (ili talijanskom) i engleskom (do 100 riječi s razmacima)

Izlaganja
Pojedinačna izlaganja bit će uklopljena u tematske sesije. Svaki izlagač imat će 15 do 20 minuta ovisno o broju prijavljenih izlagača. Odmah nakon izlaganja slijedit će rasprava od desetak minuta.

Programski odbor:
dr. sc. Lidija Nikočević, Etnografski muzej Istre/Museo Etnografico dell’Istria
dr. sc. Melanija Belaj, Institut za etnologiju i folkloristiku
dr. sc. Jelena Ivanišević, Institut za etnologiju i folkloristiku
dr. sc. Ivona Orlić, Etnografski muzej Istre/Museo Etnografico dell’Istria
dr. sc. Tanja Kocković Zaborski, Etnografski muzej Istre/Museo Etnografico dell’Istria

„Snažna žena“- Radionica pričanja i kreiranja

15. Travanj 2016.

Centar za nematerijalnu kulturu Istre Etnografskog muzeja Istre priređuje Radionicu pričanja i kreiranja posvećenu ovogodišnjoj temi Svjetskog dana pripovijedanja- Snažna žena u svojoj središnjici, u Pićnu, u ponedjeljak, 18. travnja. Radionica je namijenjena učenicima Osnovne škole Vladimira Nazora- Potpićan te Područnih škola u Pićnu, Tupljaku i Sv. Katarini. Voditeljice i autorice programa su Nuša Hauser, muzejska dokumentaristica i Mirjana Margetić, viša muzejska pedagoginja. Učenici su predvođeni nastavnicama: Tatjanom Baćac, Gordanom Fable, Đurđicom Matuhina i Katarinom Samantom Starčić Paliska. Radionica je edukativno-kreativnog karaktera i ima za cilj upoznati učenike s općim pojmovima nematerijalne kulture Istre, s naglaskom na temu ženskih likova u usmenoj književnosti i tradiciji Istre. Uz primjere prepoznatljivih i opće-znanih elemenata, učenici će imati priliku pregledati i dio dokumentacijske građe Centra koji otkriva sadržaj tog zadanog nazivnika. Nadalje, ta će građa poslužiti polaznicima za kreativno promišljanje samog pojma- snažne žene. Njihov je zadatak opisati/predstaviti taj lik/osobu, a naš je zadatak inspirirati ih spomenutim likovima i, uopće, ulogom žene u različitim tradicijsko-kulturnim kontekstima.

Istarski tradicijski instrumenti online- predstavljanje web aplikacije

21. Oujak 2016.

Etnografski muzej Istre Vas poziva na prezentaciju web aplikacije Istarski tradicijski instrumenti online. Virtualnu zbirku predstavit će autori- Mario Buletić, viši kustos i Dario Marušić, stručni suradnik Etnografskog muzeja Istre. Prezentacija će se održati u četvrtak, 24. ožujka, u 19 sati u Galeriji Cvajner na pulskom Forumu.

Ovo web izdanje nastavak je projekta Etnografskog muzeja Istre koji je rezultirao objavom tiskanog kataloga Istarski tradicijski instrumenti iz fundusa Etnografskog muzeja Istre, nagrađenog 2015. godine posebnim priznanjem Hrvatskog muzejskog društva za provedeni istraživački rad koji je rezultirao stručnom publikacijom. Osim postizanja veće dostupnosti stručnoj i široj javnosti, cilj ovog digitalnog izdanja je napraviti korak dalje od tiskane publikacije i po pitanju samog sadržaja. Ideja je da ova web aplikacija zaživi kao platforma za stvaranje virtualne baze podataka otvorenog pristupa posvećene tradicijskim glazbalima Istre, bez obzira gdje se ti instrumenti fizički nalazili. Sastavni dio ovog projekta je pružiti otvoren pristup i različitoj slikovnoj, zvučnoj i video građi te informacije o samim graditeljima instrumenata. Glavna nit vodilja pri realizaciji ovog projekta, koja se može smatrati i njegovim krajnjim ciljem, jest da ovaj web projekt postane početna točka po pitanju pristupa i konsultacije različite vrste informacija o temama vezanim za tradicijska glazbala Istre.

www.iti-museum.com

Otvorenje izložbe “Češljarstvo- od roga boškarina do češlja i frizure”

23. Prosinac 2015.

Dobrodošli na otvorenje izložbe “Češljarstvo- od roga boškarina do češlja i frizure” u našu središnjicu, u Pićan, 29. prosinca u 17 sati!

Od svojeg osnutka, 2011. godine, Centar za nematerijalnu kulturu Istre Etnografskog muzeja Istre- Centro per la cultura immateriale dell’Istria del Museo Etnografico dell’Istria pronalazi zajednički predznak u radu s Centrom za tradicijske obrte, znanja i vještine Muzeja „Staro selo“ Kumrovec. Prirodnom se, stoga, nameće i suradnja centara u postupcima njegovanja nematerijalne kulture. Izložba „Češljarstvo- od roga boškarina do češlja i frizure“ upravo je prilika takvog djelovanja, jer omogućuje majstorima češljarima i posjetiteljima upoznavanje s jednim od nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Češljarstvo je tradicija oba područja djelovanja naših centara- kumrovečkog i istarskog. Izuzev ove poveznice, tu je i briga za bilježenjem i poticanjem daljnjeg života ove kulture, kao i sustavna edukacija lokalnih zajednica o njezinim vrijednostima. Na taj način snažnije doprinosimo upravo brizi o onima koji su naslijedili znanja o tradicijskim obrtima. Ovim predstavljanjem djela tih iskustava aktualiziramo njihove priče i muzejsku građu koja ih čuva.
Autorica izložbe je Tihana Kušenić, kustosica etnologinja. Stručne suradnice na postavu su Nuša Hauser, muzejska dokumentaristica i Mirjana Margetić, kustosica i viša muzejska pedagoginja.

Plesom kroz Europu…Prva stanica Grčka

2. Prosinac 2015.

Sutra će se, s početkom u 17.30 sati održati prvi susret polaznika Radionice “Plesom kroz Europu” koju vodi Koviljka Marečić. Pozivamo sve zainteresirane da upoznaju neke od tradicijskih plesova Grčke u Etnografski muzej Istre u Pazinu. Plesat ćemo Europom jedan put mjesečno.
unnamed

Dobrodošli na 5. Martina bez etikete

18. Studeni 2015.

Martin bez etikete 2015 predstavlja: ŽENA U BERBI!

Martin 2015_pozivnicaNaslov i tema ovogodišnjeg 5. Martina bez etikete inspiriran je nazivom glasila Antifašističke fronte žena- Žena u borbi, prvog ženskog lista na oslobođenom teritoriju Hrvatske. Postoje dva broja časopisa koja na naslovnici prikazuju žene u berbi grožđa. Jedna od njih je i posuđena za naš program, kao lajtmotiv i poveznica sadržaju kojeg donosimo.
U svojoj prvoj maloj obljetnici Martin se posvećuje ženama i nastoji prikazati različite uloge žene u procesu proizvodnje vina, i to u sveobuhvatnom kontekstu odvijanja svih poslova. U istraživačkom dijelu Martina cilj je bio primarno zabilježiti neka od iskustava žena unutar obiteljske proizvodnje vina za vlastite potrebe, ali i dotaknuti se onih koja su vezana za poslove koji se odvijaju sezonski, u sklopu industrijske proizvodnje, za nadnicu.
Rezultat tih istraživanja ostaje trajno zabilježen u našoj arhivi, a ovdje predstavljamo dio dokumentacije, kao kulisu živoj riječi naših gošći, kazivačica. Pretakanje njihovih priča događa se u ambijentu koji sadrži njima bliske predmete, one koje koriste u svojem radu s grožđem i vinom i koje im znače konkretno sjećanje te uporabnu i osjećajnu vrijednost. Gošće nam dolaze iz različitih sredina, a svojim znanjem i radom upozoravaju na neizostavan, nerijetko i ključan doprinos njegovanju nematerijalne kulture vinarstva i vinogradarstva u Istri.
Osim toga, različitost njihovih osobnih priča i iskustva, otvara mnoga pitanja na temu rodne tematike te uloge žena u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti u odnosu na povijesno-društvene i kulturne dinamike okruženja u kojem žive i djeluju.

 

Noel Šuran predstavlja “Sacratrad” u CENKI-ju

18. Rujan 2015.

U utorak, 22. rujna, u prostorima Centra za nematerijalnu kulturu Istre Etnografskog muzeja Istre u Pićnu predstavljamo novi autorski rad kolege Noela Šurana naslovljen “Sacratrad”. Početak je u 19 sati.

noel pozivnica-01  Autor o svojem novom naslovu piše sljedeće:

“Sacratrad“ donosi nove kompozicije tradicijske crkvene glazbe. Danas je crkveno pučko pjevanje u Istri većinom tonalno i temperirano dvoglasno ili višeglasno pjevanje.  Pjevanje u crkvama predvode organizirani crkveni zborovi čiji su voditelji najčešće orguljaši. Instrumentalna (temperirana) pratnja orgulja i harmonija udaljuje crkveno    pjevanje od netemperiranog tradicijskog vokalnog izričaja. Stariji sloj repertoara, koji se izvodio u dva kora, bez pratnje orgulja, većinom je napušten. Unatoč tomu          postoji dio repertoara koji je zadržao “starinski štim“ pjevanja za vrijeme crkvenog obreda (pr. u Lanišću, u manjoj mjeri i drugdje). Karakteristika takvog pjevanja je simbioza pučkog svjetovnog i crkvenog vokalnog izričaja. U ovom svom radu upravo sam na tom tragu skladao materijal koji se nalazi na ovom nosaču zvuka. Zapisao sam stare pučke molitvice koje su se molile po kućama, primjerice: “Anđel muoj”, kojeg mi je kazivala moja nona Milka Šajina, zatim “Plači zemljo, plači trava”, “Sveti Lovrenac” i druge lijepe molitvice koje mi je kazivala nonina kunjada Vera Tanković, a koje sam zapisao još 1999. godine. Te sam molitvice, zajedno s ostalim pjesmama uglazbio u stilu dvoglasja tijesnih intervala Istre. “Gospodine, smiluj  se“, sviram uz ćićsku tamburicu (istrorumunjski cindra) na dvije žice unisono ugođene, isto tako i fragmente brešćanske koledve uglazbio sam uz to glazbalo. Neke pjesme izvodim uz mih. Ostale izvodim pjevajući “na tanko i debelo” i samo “na debelo” (u tercama).

Kao što određene tradicijske pjesme nestaju iz repertoara, tako se i kontinuirano stvaraju nove. One nisu zbog toga manje vrijedne naše pažnje, dapače, autentične su, možda čak nekad i više nego stare, jer stare često puta dolaze rekonstruirane, a nove možemo pratiti od nastanka nadalje, promatrati ih kako će se razvijati i kako se mijenjaju. Za razliku od pjesama koje su nestale, pa se pri pokušaju rekonstrukcije vrlo često upada u zamku, jer često ne uzimamo u obzir da sjećanje nije paketić koji nam dolazi nepromijenjen iz prošlosti. Sjećam se da sam kod istog kazivača, dolazeći više puta i pitajući isto pitanje, dobivao različite odgovore. Ovdje ću spomenuti kako svakom rekonstrukcijom stvaramo veću ili manju promjenu, ovisno koliko smo toga svjesni. Osobno smatram da je važno uvažiti činjenicu kako je zapravo jednako ili čak bolje izmisliti neke pjesme ex novo i pritom biti kreativan, nego krivo rekonstruirati stare. Ovim radom želim naglasiti kreativno promišljanje tradicijske glazbe. Mi smo stvoreni na sliku i priliku Boga (lat. Imago Dei), a to se najbolje manifestira u našoj kreativnosti, u stvaranju.

Bliži se LegendFest

16. Srpanj 2015.

Od 31. srpnja do 2. kolovoza u Pićnu će se održavati 10. LegendFest- Festival legendi, mitova i priča. Kao i svake godine, jedna od destinacija njegovog programa je i Centar za nematerijalnu kulturu Istre Etnografskog muzeja Istre. Zavirite u program festivala na našoj Facebook stranici i otkrijte što vam ove godine priređuju/emo. Dobrodošli na LegendFest, u Pićan i u CENKI! Pican15_banner_480x670

Šapni mi želju…na Svjetski dan pripovijedanja

18. Oujak 2015.

Centar za nematerijalnu kulturu Istre Etnografskog muzeja Istre pridružuje se obilježavanju Svjetskog dana pripovijedanja u petak, 20. ožujka, u svojem središtu, u Pićnu. Program naziva „Šapni mi želju” inspiraciju pronalazi u ovogodišnjoj temi- Želja, a namijenjen je učenicima Osnovne škole Vladimira Nazora-Područne škole u Pićnu predvođenim učiteljicama Alenkom Brenković i Đurđicom Matuhinom. Autorice programa su Nuša Hauser, dokumentaristica; Mirjana Margetić, viša muzejska pedagoginja i kustosica te Nikolina Rusac, dokumentaristica pripravnica.